obnovljivi izvori energije
Energija vjetra
Energija vjetra: EU - SAD
Energija Sunca
Bioenergija
Biogoriva
Energija vode
Geotermalna energija
Energija oceana
LINKOVI
Sitemap
obnovljivi izvori energije
Nekonvecionalni izvori energije
Nekonvecionalni izvori energije 2
Komentar nacrta Zelene knjige
Strateški okvir za razvoj 2006.- 2013.
linkovi
bioplin
biogas
biomasa
biodizel
kogeneracija
trigeneracija
Renewable energy
Erneuerbare Energie
EU programi CARDS
EU programi PHARE
EU programi ISPA
EU programi IPA
Bioplin.eu
Liderpress
energetika-net
europa.eu
hgk.hr
vlada.hr
hitro.hr
EnterEurope
Eu-pregovori
Mvpei
HR
External cooperation programmes
Prevedi sad
Releel
energy.eu
Propisi OIE i kogeneracija
Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Narodne novine br. 33/07
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Narodne novine br. 33/07
Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče, Narodne novine br. 33/07
Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Narodne novine br. 67/07
Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, Narodne novine br. 67/07
Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom, Narodne novine br. 14/06
Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, Narodne novine br. 36/06
Pravila djelovanja tržišta električne energije, Narodne novine br. 135/06
Energija vode (Hidropower, hydroelectric power)
Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim elektranama u istom je razdoblju proizvodnja povećana gotovo sto puta, a udio 80 puta. Tako je zbog toga jer korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja. Ne može se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo tekuće vode, a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se električna struja ne može jeftino uskladištiti.
Da bi se poništio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno diže cijenu cijele elektrane, a i diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoliš. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa.
Hidroelektrane
Hidroelektrične centrale ili hidroelektrane su električne centrale koje pomoću vodenih turbina pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetičku i mehaničku, koja se dalje koristi za obrtanje električnog generatora. Turbina se sastoji uglavnom od jednog provodnog dijela koji vodi daje dovoljno veliku brzinu i preko jednog obrtnog tačka oduzima energiju od vode.
Prema količini vode i visini vodenog pada koji koriste, razlikuju se:
hidroelektrane s visokim padovima i relativno malom količinom vode,
hidroelektrane sa srednjim i niskim padovima i
hidroelektrane s niskim padovima i relativno velikom količinom vode
Prema tipovima elektrana dijele se na:
Protočne hidroelektrane: Protočne hidroelektrane su elektrane koje nemaju svoju akumulaciju ili imaju akumulaciju koja se, pri radu hidroelektrane pri nominalnoj snazi, može isprazniti za manje od dva sata.Protočna hidroelektrana direktno koristi kinetičku energiju vode za pokretanje turbina.Ovakva vrsta hidrocentrala je najjednostavnija za izradu, ali uveliko ovise o trenutnom protoku vode.Ovakve hidroelektrane imaju mali uticaj na okoliš i okolinu.
Akumulacijske hidroelektrane: Akumulacijske hidrocentrale su tzv. klasične hidrocentrale sa uobičajenim komponentama: akumulacija, brana, vodena komora, zahvat, gravitacijski dovod, zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, odvod vode.
Reverzibilne hidroelektrane: Reverzibilne hidroelektrane su verzija akumulacione hidroelektrane koja ima dva jezera (glavno i pomoćno).Reverzibilne hidroelektrane za vrijeme velike potrebe za energijom u mreži proizvode energiju i šalju je u mrežu, a za vrijeme niske potražnje energije (noćni period) pumpaju vodu u pomoćno jezero uzimajući energiju sa mreže i pripremaju se za sutrašnji rad.
Akumulacijske hidroelektrane se dijele na dva tipa: pribranskae hidroelektrane i derivacijske hidroelektrane.
Pribranska hidroelektrana je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju nalazi u samoj pregradnoj brani.
Derivacijska hidroelektrana je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju energije nalazi izmještena na nekoj udaljenosti (nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog jezera dovodi posebnim cijevima sa zahvata do strojarnice.
Za visoke padove (preko 200 metara) primjenjuju se takozvane Peltonove turbine kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku i u obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u mehaničku.
Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane Francisove turbine, kod kojih provodni dio s lopaticama okružuje točak. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadpritiskom dospijeva u obrtno kolo (točak) i njemu predaje svoju energiju.
Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.
Kontakt
tel: ++385 1 2756 629
fax:++385 1 2756 228
E-mail :bioeek@bioeek.com
Ili ispunite kontakt formu >>>