COP15

konferencija UN-a o klimatskim promjenama

U Kopenhagenu je 7. prosinca 2009. održana konferencije UN-a o klimatskim promjenama na kojoj se treba definirati svjetska klimatska politika u 21. stoljeću.

Dana 7. prosinca 2009. godine u Kopenhagenu je održana konferencije koju britanski ekonomist lord Herbert Stern opisuje kao najvažniji skup nakon Drugog svjetskog rata.

Na toj bi se konferenciji trebala odrediti svjetska klimatska politika u 21. stoljeću. Postoje, naime, dva tijela Ujedinjenih naroda odgovorna za konkretne akcije glede smanjenja stakleničkih plinova. To su IPCC (Međuvladino tijelo za klimatske promjene) i UNFCCC (Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama).

Clanice UNFCCC-a sastaju se jednom godišnje na konferencijama zemalja koje su potpisale konvenciju (COP). UNFCCC je stvorila Kyotski protokol koji je za sada glavna okosnica globalnog odgovora svjetske politike na izazov klimatskih promjena. Kyotski protokol potpisan je 1997. godine, a na snagu je stupio 2005. godine. Tim je sporazumom regulirano emitiranje staklenickih plinova do 2012 godine u odnosu na baznu 1990. godinu.

Kako je Kyotskim protokolom regulirana emisija stakleničkih plinova do 2012. godine, nastala je potreba za novim sporazumom kojim bi se regulirala emisija stakleničkih plinova. Na 15. konferencija zemalja koje su potpisale konvenciju (COP 15) u Kopenhagenu trebalo bi se postići dogovor o smanjenju koncentracije stakleničkih plinova. Većina klimatologa drži da je porast temperature od oko 0,7 °C do kraja 20. stoljeća u velikoj mjeri uzrokovan čovjekovom aktivnošću.

Danas se smatra da će se do 2100. godine koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi povećati između 50 do 300%. Prema nekim procjenama temperatura na površini Zemlje povisit će se između 1 do 5 °C. Većina znanstvenika vjeruje da bi se čovječanstvo moglo prilagoditi zatopljenju do oko 2 °C u stotinu godina. Svako veće zatopljenje moglo bi uzrokovati klimatske promjene, koje bi imale nepredvidive posljedice na čovječanstvo. Stoga su se u srpnju 2009. godine čelnici skupine zemalja G8 na sastanku u talijanskom gradu L’Aquili složili da se rast temperature treba držati unutar granice od 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Ipak, zadržavanje rasta temperature unutar te granice zahtijevat će puno napora jer to nemoguće ostvariti bez velikog smanjenja emisije stakleničkih plinova, od 25 do 40 % do 2020. godine te 80 do 95 % do 2050. Godine (u odnosu na baznu 1990. godinu).

Za usporedbu, države potpisnice Kyotskog protokola obvezale su se da će do razdoblja od 2008. do 2012. godine smanjiti emisije stakleničkih na 5,2 % ispod razine emisije 1990. godine. Prema nekim znanstvenicima stvarno smanjenje, kada ne bi bilo provedbe Kyotskog protokola i s obzirom na trend porasta emisije stakleničkih plinova, u odnosu na 1990. godinu iznosi 29%.

Ovdje možete preuzeti dokument za narudžbu izrade poslovnog plana.>>>

Za čitanje PDF dokumenata potreban vam je alat. Preuzmite ga s ovih web stranica.

Kontakt

tel: ++385 1 2756 629

fax:++385 1 2756 228